Mrežnica (retina)
Mrežnica (retina) vrlo je nježna, fotosenzibilna membrana koja leži na unutrašnjoj strani očne jabučice.Uloga mrežnice je pretvaranje svjetlosnog signala u električni impuls koji se dalje prenosi putem vidnog živca u mozak. To je moguće zbog vrlo sofisticirane i precizne građe mrežnice, odnosno raznih vrsta stanica koje se u njoj nalaze, a među kojima su najpoznatije štapići i čunjići.
Mrežnica je podijeljena na perifernu i centralnu zonu, omogućuje različite vidne funkcije kao što su detaljan centralan vid, percepciju boja, vid u prigušenom osvjetljenju i periferni vid.
Debljina mrežnice iznosi 0.1-0.25 mm
Razlikujemo tri dijela mrežnice:
- Vidni dio (pars optica)
- Cilijarni dio (pars ciliaris retinae)
- Šarenični dio (pars iridica)
- Granica između vidnog (pars optica) i slijepog (pars coeca) dijela mrežnice čini nazubljena linija ora serrata.
- Unutarnja granična membrana
- Sloj nervnih niti
- Sloj ganglijskih stanica
- Unutarnji mrežasti sloj
- Unutarnji zrnati sloj
- Vanjski mrežasti sloj
- Vanjski zrnati sloj
- Vanjska granična membrana
- Sloj čunjića i štapića
- Pigmentni sloj
Područje koje nazivamo makula ili žuta pjega (macula lutea) zauzima u širem smislu, područje stražnjeg pola koje se još naziva centralna regija.
U centru makularnog područja nalazi se fovee centralis koja sadrži samo čunjiće, i to je mjesto najoštrijeg vida.
Svjetlosni valovi dužine od 400 do 700 milimikrona djeluje na očne neuroepitelne stanice kako bi izazvale svjetlosni osjet. Mrežnica je najosjetljivija na valnu duljinu između 510 do 550 milimikrona.
Fotoreceptori se sastoje od štapića i čunjića.
- Štapića ima oko 130 mil
- Čunjića ima oko 6.5 mil
Periferni dio mrežnice služi za gledanje u tami i otkrivanju pokreta.
Sastav štapića i čunjića je sličan, a vanjska granična membrana dijeli ih na dva dijela. U vanjskoj dijelu ima nekoliko stotina diskova od kojih svaki ima određenu količinu vidnog pigmenta (štapići rodopsina, a čunjići jodopsin). Takva struktura diskova omogućuje transformaciju svjetlosne u kemisku energiju.
Bolesti mrežnice
Dijabetička retinopatija
Vrlo čest uzrok slijepoće.
Osnovna terapija jest fotokoagulacija retine pomoću lasera.
Ablacija mrežnice
Bolest koju karakterizira odvajanje senzora retine od retinalnog pigmentnog epitela. Uzrok ovoj pojavi je prolaz tekućine i razrjeđenog staklastog tijela kroz retinalnu rupturu u retinalni prostor. Vidna oštrina je smanjena u većoj ili manjoj mjeri. Češće se javlja u miopa nego kod emetropa ili hipermetropa. Što je dulje trajanje odignuća mrežnice, vidna oštrina je lošija, zato ablaciju retine treba operirati štp prije.
Senilna makularna degeneracija
Čimbenici rizika su visoki krvni tlak, pušenje i povećana izloženost sunčevim zrakama. Klinički znak bolesti je slabljenje vida na jednom oku te se pacijent žali na metamorfopsiju i fotofobiju.
Senilna makularna degeneracija je progresivna i degenerativna bolest, te je jedan od glavnih uzroka sljepoće u razvijenim zemljama. Prognoza oporavka vidne funkcije često, unatoč liječenju nije dobra.
Autor:
bc. Livio Svržnjak, optometrist
30.06.2011. 09:51
Komentari
Komentiranje nije dozvoljeno.